TELEFONSKI IMENIK :: INSTITUCIJE :: GRUDE

 

Adresa: Fra Gabre Grubišića 4
88340 Grude
Telefon: 039/662-420 (načelnik)
         662-088 (centrala)
Fax: 039/662-421
Email: opcina-grude@tel.net.ba
nacelnik-grude@tel.net.ba
Web: www.grude.ba
   

POLOŽAJ

Općina Grude se nalazi u zapadnom dijelu južne Hercegovine, u ZHŽ, u Federaciji BiH. Općina Grude je jedna od četiri općine u Županiji zapadnohercegovačkoj. Ista leži na paraleli 43 stupnja, 22 minute i 6,83 sekunde sjeverne širine i meridijana 17 stupnjeva, 25 minuta i 12 sekundi istočne dužine zapadne Hercegovine.

Površina općine iznosi 221 km2. Općina graniči sa općinom Ljubuški, Široki Brijeg, Posušje i sa Republikom Hrvatskom (granični prijelaz Gorica). Udaljenost od velikih centara iznosi: 40 km od Mostara i 100 km od Splita u RH.

 

 

RELJEF I GRAĐA

Općina Grude je integrirana oko Grudskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene kraške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja.

U morfološkom pogledu teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to:

sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim prema jugoistoku se nastavlja depresija Grudskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava sa dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje (selo) Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba grudskog polja je 622 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 260 do 330 metara nadmorske visine.

Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Grudskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (krečnjaci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Grudskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih krečnjaka. Zbog toga se na sjeverno istočnom rubu Grudskog polja javljaju uslijed zagađenih zona kraška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori.

  • Vrela: Grudsko vrelo
  • Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor.

Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Bekijskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.

 

 

PROMETNA POVEZANOST

Općina Grude je sa okruženjem povezana cestovnom mrežom. Grude su centralno i jedino naselje gradskog karaktera općine Grude, formirano na raskrižju dvaju magistralnih pravaca Split-Mostar i Slavonski Brod - Ploče, koji neposredno povezuju Grude s Imotskim, Posušjem, Širokim Brijegom i Ljubuškim.

Kroz Grude prolazi magistralna cesta M-6 Grude - Ljubuški - Čapljina - Hrvatska.

Postoje tri regionalne ceste i to:

  1. Regionalna cesta R 420 Grude - Privalj - Široki Brijeg - Mostar
  2. Regionalna cesta R 421 Sovići-Klobuk
  3. Novoizgrađena regionalna cesta Grude-Posušje

Isto tako na području općine se nalazi 12 lokalnih cesta dok su ostale ceste svrstane u kategoriju nekategoriziranih cesta. Sve ovo govori da je općina dobro povezana sa susjednim općinama. Međutim položaj prije svega magistralne ceste M-6 na području Gruda stvara velike teškoće, jer ista dijelom prolazi kroz samo središte grada i naseljena mjesta Sovići, Gorica na kome se obavlja sav tranzitni i lokalni promet. S toga se počela graditi zaobilaznica Jamine - Prispa koja će rasteretiti dio prometa koji ide prema Ljubuškom.

Udaljenost od susjednih centara iznosi:

18 km - Široki Brijeg,

18 km - Ljubuški,

15 km – Posušje.

 

KLIMA

Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosječna godišnja količina padalina koja iznosi 1300 mm pokazuje da se prostor općine nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260 - 330 m) i neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja sredozemne klime nego u susjednim područjima zapadne Hercegovine. Raspored padalina tokom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm, srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja (razvoja biljaka) vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje. Tokom godine nema negativnih temperatura zraka, a vegetacijski period traje od kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca (srednja temperatura prosinca iznosi 5,5°C. Temperature ispod 0°C javljaju se u prosincu do početka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja.

Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni (jugo) iz doline Neretve i sa primorja i sjeverni (bura) iz sjeverno kontinentalnog zaleđa. Tokom godine je više vedrih nego oblačnih dana, pa se sa ogromnim brojem sati javlja insolacija (4000 stupnja temperaturnih suma). To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, što je značajno za individualna domaćinstva.

 

VODE

Kao osnovno obilježje ovog prostora u hidrološkom pogledu značajno je da nema stalnih površinskih tokova, a ni većih površinskih vodenih tokova. Jedini stalni tokovi su u dnu Imotsko – Grudskog polja među kojima je najveći tok rijeke Vrlike, koja ponire u neposrednoj blizini Drinovaca.

Na jugu kod naselja Peć Mlini izvire rijeka Tihaljina, koja nizvodno mijenja ime u Mlade, a kao Trebižat ulijeva se u Neretvu. Tu je izrađena HE Peć Mlini koja je od velikog značaja za općinu. Na sjeverozapadnom dijelu Kongore nalazi se još jedna prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Jezero ima stalnu vezu sa podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m,
a dubina 47 m.

 

BILJNI POKROV

Na području općine biljni pokrov čine poljoprivredno i šumsko zemljište. Na poljoprivredno zemljište otpada prostor veličine 11.210 ha. Pod šumskim zemljištem je površine cca 10.270 ha. Šume su uglavnom degradirane. Pod pravim šumama, ali niskim je površina od cca 5.194 ha. Drvna masa u šumama iznosi cca 26.000 m3, što je izrazito nisko.

 

EKOLOGIJA

Općina Grude ima zdravu i ekološki očuvanu prirodnu sredinu. Nema većih zagađivača. U trendu je razvoj proizvodnje, ali bitno ne utječu na ekologiju jer se radi o ekološko prihvatljivim projektima. Najveći problem je očuvanje ekologije vode, a posebno vode za piće, jer je voda za piće općine ugrožena vodotocima iz Posušja koji su u prvoj zaštitnoj zoni izvorišta Grudskog vrela.

Potencijalni, ali bitno manji industrijski izvori zagađenja su:

  1. tvornica za proizvodnju svijeća "Lumen", locirana u blizini kanala Grudsko vrilo,
  2. tvornica za proizvodnju sladoleda "Kamenko", locirana u blizini Drinovačke crkve u Središtu,
  3. Grudska pivovara "Uniline" Grude, koja se nalazi u Grudama - Prispa,
  4. Tvornica papira "Violeta" koja se nalazi u Grudama – Prispa.

Od ostalih zagađivača vode na području općine su:

  1. poljoprivredna proizvodnja koju prati upotreba umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava,
  2. otpadne vode naselja (septičke jame, štale i svinjci),
  3. otpadne vode iz mehaničkih radionica,
  4. oborinske vode s prometnica,
  5. divlja odlagališta otpada kojih ima po cijeloj općini.

Biljni i životinjski svijet na području općine Grude nije posebno istraživan. Međutim, zastupljene su vrste karakteristične za submediteransko kraško područje.

Od divljači na području općine prisutni su zec, divlja svinja, lisica, kuna, zlatica, kuna bjelica, fazan, prepelica, jarebica, liske, te divlje patke i guske, kao i vuk i jazavac.

 

 

DEMOGRAFSKA SLIKA

Općina Grude prema broju stanovnika spada među srednje općine regije u Hercegovine, a po gustoći naseljenosti spada među rjeđe naseljene općine Hercegovine.

 

GOSPODARSTVO

Možemo reći da Grude proživljavaju određenu gospodarsku renesansu.

Gospodarstvo Gruda doživjelo je nagli uzlet u ratnom i poratnom periodu. Poslovično okretni i radišni ljudi ovoga kraja u kratkom su periodu od 1990. do 2000. godine zamijenili stari način razmišljanja novim - planiranu ekonomiju zamijenila je tržišna ekonomija - u kojoj su se tvrtke s ovoga područja brzo snašle.

Danas se Grude mogu ponositi i trgovačkim i uslužnim i proizvodnim sektorima privrede. Spomenimo Violetu, Grafotisak, Prodex, Eronet, Bilo Trade, Antonio Trade, Lumen, Zrinjski i druge uspješne tvrtke s područja grudske općine.

 

KULTURA

Kultura je na ovim okrutnim i nemilosrdnim prostorima uvijek nekako bivala zagušena elementarnom borbom za opstanak i puko preživljavanje. Pa ipak, ovi krajevi iznjedriše jednu takvu poetsku veličinu kao što je primjerice Antun Branko Šimić - jedan od najvećih i najznamenitijih hrvatskih pjesnika uopće. Ne treba dakako zaboraviti ni njegova brata Stanislava, koji je opet dao znatan doprinos izgradnji književne kritičke misli.

Nisu braća Šimić jedini stjegonoše kulture ponikli iz ovoga tvrdoga i okrutnoga kamenjara - tu su još i fra Andrija Glavaš, biskup Buconjić i drugi. Mi ćemo, onoliko koliko nam to prilike dopuštaju, pokušati prenijeti na web znatniji dio naše kulturne baštine, kako bi se očuvala, ali i kako bi u svakom trenutku bila dostupna bilo kome u svijetu.

 

 

POVIJEST

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prethistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Naravno da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano - smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije... Prolazile su vojske - od rimske do Napoleonove, a u novija vremena napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposlijetku i u domovinskom ratu.

Na ovoj slici prikazani su neki od artefakata pronađenih u gradinama i gomilama s ovoga područja. U kasnijim, već povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta - Salonu i Naronu - prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednji vijek je vrijeme stećaka - stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku - što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode koju zatječemo na prostorima Imotsko-Bekijskoga polja - plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka, dolazi Austro-Ugarska. To je kratki prelazni period u kojem su se međutim izgradile brojne škole i infrastru- ktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no - kao i obično - ovaj je kraj nekako uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni se karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.

 

 


© Copyright 2003. Sva prava zadržana.
TELEKOM - TELEFONSKI IMENIK
Email: tti@telefonski-imenik.com