Općinski načelnik: Đuro Topić
Pomoćnik Općinskog načelnika za stručne i zajedničke poslove: Rizama Tukulj
Pomoćnik Općinskog načelnika za opću upravu, branitelje i društv. djel.: Mladen Marković
Pomoćnik Općinskog načelnika za gospodarstvo i infrastrukturu: Pero Baotić
Pomoćnik Općinskog načelnika za financije: Luja Pejić
Pomoćnik Opć. načelnika za prostorno uređenje i imovinsko-pravne poslove: Željko Nedić
Pomoćnik Općinskog načelnika za civilnu zaštitu i nadzor: Ilija Kobaš
Pomoćnik Općinskog načelnika za upravljanje imovinom: Ruža Nedić 
ZEMLJOPISNI POLOŽAJ
Općina Orašje nalazi se na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine i obuhvata prostor od 125 km2.
Općinu čini 13 (trinaest) naseljenih mjesta od čega je jedno gradsko, a ostala ruralna. Prema
Deytonskom mirovnom sporazumu Općina Orašje dio je Federacije Bosne i Hercegovine, a sa
općinama Odžak i Domaljevac-Šamac, te s manjim djelom općine Brod (Bosanski Brod) čini
Županiju Posavsku.
Općina Orašje:
- 45°15' sjeverne zemljopisne širine i 18°41' istočne zemljopisne širine
- naslonjena na rijeku Savu
- površina 125 km2
DEMOGRAFSKI, GOSPODARSKI I TURISTIČKI RESURSI Općina Orašje ima oko 25.000 stanovnika. Orašje kao sjedište Županije Posavske s naseljima
koja mu gravitiraju ima oko 60.000 stanovnika.
Osnovne značajke Orašja:
- općinsko i županijsko središte
- administrativni centar
- obrazovni centar (fakulteti)
- kulturni centar (galerije, muzeji, knjižnice)
- duhovni centar (Franjevački samostan Tolisa)
- zdravstveni centar (razvijena primarna i sekundarna zdravstvena zaštita)
- sportsko rekreacijski centar (bazeni, nogometni i teniski tereni)
- trgovački i uslužni centar (shopping centri i ugostiteljski objekti)
- industrijski centar (drvna, metalska, poljoprivredno-prehrambena, elektronička industrija)
- turistički centar (Abonos – obrada drevnog hrasta)
- poljoprivreda (voćarstvo, povrtlarstvo, žitarice, ostalo industrijsko bilje)
- peradarstvo i svinjogojstvo
- korparstvo
- lov i ribolov
- auto-moto sport
Zgrada Općine Orašje
PROMETNA POVEZANOST
Na području općine Orašje lociran je jedan od glavnih graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine sa
Republikom Hrvatskom i Europom što je jedna od značajnijih komparativnih prednosti ovog
područja. Ovakav položaj općine Orašje osigurava dobru komunikacijsku povezanost kako sa svim
dijelovima Bosne i Hercegovine (na jednoj od glavnih magistralnih prometnica u BiH:
Orašje-Tuzla-Sarajevo-Ploče) tako i sa susjednim državama (Hrvatska, Srbija) jer je udaljena
samo 12 km od autoceste Zagreb-Beograd.
Udaljenost od većih središta:
- Tuzla - 70 km
- Beograd - 160 km
- Sarajevo - 200 km
- Zagreb - 260 km
- Budimpešta - 370 km
POVIJESNE ZANIMLJIVOSTI Prvi pisani spomenik koji govori o području općine Orašje datira iz 12. stoljeća. Nalazi se u povelji
ugarskog kralja Bele IV, kojom Bela, bosanskom biskupu daruje neke posjede u sjevernoj Bosni,
u Posavini, pod nazivom „Terra Tolys“. U povelji se spominje i rijeka Tolisa i naselje i kraj pod
imenom Tolisa.
Orašje kao varoš, urbanizirano je i naseljeno 1862. godine. Naselili su ga Turci muslimanima -
doseljenicima iz Šapca, Užica i Beograda da bi na rijeci Savi imali čvršću granicu i obranu od
Austro-Ugarske. Naselje su projektirali francuski stručnjaci tako da su sve glavne ulice imale izlaz
na Savu, a poprečne činile polja u obliku šahovske ploče.
Prvi poštanski ured u Orašju otvoren je 1884. godine, a prva telefonska centrala instalirana je
1913 godine. Do 1917. godine je Pošta u Orašju bila među 17 općina koje su imale samo jednu
govornicu.
Da je poljoprivreda bila najvažnija grana u ovome kraju govori i podatak da je ovdje 1904. godine
osnovana prva zemljoradnička zadruga u Bosni i Hercegovini pod nazivom Seljačka zadruga sa
ograničenim jamstvom. Općina Orašje se također može pohvaliti da je prva pučka osnovna škola
u Bosni i Hercegovini također osnovana na njenom području.
GP Orašje |
