ISTORIJA
Mada je Prijedor varoško naselje novijeg doba,
njegova bliža okolina bila je naseljena još u davna
vremena praistorije, kraj same rijeke Sane. Na širim
prostorima opštine evidentirana su nalazišta rimskih i
srednjevjekovnih naselja.
U okolini Ljubije pronađeni su brojni spomenici iz
rimskog doba koji svjedoče o naseobinama iz tih
vremena i proizvodnjom gvožđa, kao i podaci da se
gvozdena ruda sa prijedorskih kopova, pretopljena u
topionicama, koristila za kovanje oružja rimskih
legionara. Prijedor se, prvi put u dokumentima,
pominje krajem 17. vijeka, u pismima grofa Adama
Baćanija za vrijeme tzv. Bečkog rata (1683-1699).
Vjeruje se da je ime dobio od riječi “pridor” ili
“prodor”. Prema narodnom predanju, Sana je nekada
tekla nešto južnije, ispod samih brda, tokom vremena
promijenila je tok, “pridrijela” ili “prodrla” u polje
nešto sjevernije i taj teren nazvan je Pridor ili
Prodor.
Veoma brzo Prijedor je postao značajan trgovačko-zanatski centar zahvaljujući
rimskim putevima i plovnosti rijeke Sane kao i prvoj željezničkoj pruzi izgrađenoj
1873. godine.
PRIJEDOR DANAS
Područje opštine Prijedor: obuhvata površinu od 834 km2. Opština Prijedor je
smještena između planine Kozare, na sjeveru, i Majdanskih planina, na jugu.
Planina Kozara pregrađuje prijedorsku kotlinu od posavske doline i dna panonskog
bazena. Glavni opštinski centar je grad Prijedor koji se nalazi u središtu prostora
opštine. Rijeka Sana je glavna hidrografska arterija koja do Prijedora teče u pravcu
sjevera da bi promjenila smjer toka u pravcu zapada sve do ušća u rijeku Unu.
Nadmorska visina: 145 metara. Kozara, dinarska planina duga 75 km s najvišim
vrhovima Lisina 978 m i Rudine 920 m. Centralni dio Kozare je 1967.godine
proglašen Nacionalnim parkom sa površinom od 3.494, 51 ha
Šumsko zemljište: 28.740 ha
Klima: umjereno kontinentalna klime.Godišnja količina padavina iznosi 979 lit/m2.
Vodene površine: 2.058,14 ha (uz ribnjak i vještačka jezera). Osnovno
hidrografsko obilježje teritorije opštine je vodotok Sane sa njenim pritokama:
Gomjenica, Puharska, Miloševica, Svetinja, Ciganuša, LJubijska rijeka i njihove
pritoke.
Putna mreža: magistralni putevi- 70km, regionalni 36 km, lokalni putevi 93 km.
Stanovništvo: Opština Prijedor broji oko 105 000 stanovnika grupisanih u
27.233 domaćinstva, nastanjenih u 26.555 stanova, naseljenih u 71 naseljenom
mjestu i organizovanih u 48 mjesnih zajednica.
Zaposlenost: oko 18.000 lica. Zaposlenost u državnom sektoru je podjednaka u
odnosu na privatna preduzeća i preduzetnike.Najveći broj zaposlenih je u sektoru
prerađivačke industrije, a zatim u trgovini, građevinarstvu i hotelima i restoranima.
PRIVREDA
Opština Prijedor je tradicionalno industrijska sredina koja je svoj ekonomski razvoj
bazirala na iskorištavanju prirodnih resursa. Značajan mineralno-sirovinski
kompleks, rezerve drvne mase, kao i plodno zemljište, omogućili su razvoj
rudarstva, drvne , tekstilne industrije i poljoprivrede. Period ratnih dešavanja i
privredne tranzicije negativno je uticao na ekonomiju Prijedora rezultirajući
smanjenjem broja poslovnih subjekata i povećanjem broja nezaposlenih.
Instrumentima lokalnog ekonomskog razvoja opština Prijedor pruža podršku
postojećim poslovnim subjektima, kao i stranim investitorima, koji posljednjih
godina pokazuju sve veći interes za Prijedor i njegove privredne potencijale.
Prepozanavajući potrebu obezbjeđenja što boljeg sistema podrške potencijalnim
investitorima, opština Prijedor je na raspolaganje stavila usluge Odjeljenja za
privredu, Lokalne agencije za ekonomski razvoj – PREDA i Info-Centra za
investitore. Partnerskim odnosima javnog i privatnog sektora stvorena je pogodna
poslovna klima kojom se omogućava povećanje broja poslovnih subjekata i broja
zaposlenih kroz povećanje domaćih i stranih investicija. Tome svjedoče i konkretni
primjeri stranih investicija u rudarsku industriju (Multinacionalna kompanija Mittal
Arcelor) i drvnu industriju (Italijanska kompanija Cora Group – Lipa drvo).
Broj poslovnih subjekata u Prijedoru se danas kreće oko 3000. Pored uslužnog
sektora i trgovine, koji broje najveći broj poslovnih subjekata, u privrednoj strukturi
značajno su prisutni prerađivački kapaciteti u drvnoj, metalnoj, tekstilnoj i
prehrambenoj industriji.
Rudarstvo je grana koja ostvaruje najveći prihod i to zahvaljujući nalazištima
željezne rude i uspješnoj privatizaciji rudnika željezne rude (Mittal steel).
U okviru drvne industrije najveći broj poslovnih subjekata bavi se primarnom
preradom drveta uz značajno prisustvo proizvođača namještaja, stolarije i drugih
gotovih proizvoda od drveta.
Metalna industrija angažovana je na izradi i montaži čeličnih konstrukcija i trenutno
radi za klijente iz Evropske Unije.
Tekstilna industrija je najviše angažovana na proizvodnji odjeće za potrebe stranih
klijenata (loan-poslovi).
Prehrambena industrija bazira se na proizvodnji mesnih i mliječnih proizvoda i
prerađevina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, kao i keksa i vafla.
Razvoj ekonomije će se u budućnosti temeljiti na efikasnijem iskorištenju prirodnih
resursa kao komparativne prednosti opštine Prijedor i iskorištenju drugih privrednih
potencijala u sektoru prehrambene industrije i turizma. Opština Prijedor će kroz
projekte teritorijalnog marketinga u budućnosti imati aktivnu ulogu u promociji
svoje privrede i privrednih potencijala.
POLJOPRIVREDA
Prijedorska opština prostire se na ukupno 83.406 hektara površina, od čega na
privatno zemljište otpada 57.264 hektara, a na državno 26.142 hektara. Oranice i
bašte prostiru se na 37.149 hektara, voćnjacima je zasađeno 2.386 hektara, a
vinogradima 3 hektara. Ukupno obradivo zemljište zauzima prostor od 43 463 ha.
Na prostorima opštine postoje veoma povoljni uslovi za razvoj poljoprivrede što
upućuje na činjenicu da se mogu postizati bolji rezultati u poljoprivrednoj
proizvodnji.
KULTURA
Muzej Kozare osnovan je 1953. godine, iako je još 1895. godine postojala
muzejska zbirka u Prijedoru. Muzej se od 1983. godine nalazi u sadašnjem
objektu i bavi se proučavanjem i očuvanjem kulturnog nasljeđa ovog kraja.
Prijedorsko pozorite osnovala je 1954. godine grupa entuzijasta, zaljubljenika u
pozorišnu umjetnost. I prije rata u BiH bilo je poznato po izuzetnom kvalitetu
scenskih izvedbi. Pozorište danas ima status amaterskog.
Biblioteka Ćirilo i Metodije raspolaže knjiškim fondom od oko 40.000 naslova i
predstavlja nezaobilaznu instituciju u obrazovnom procesu prijedorskih
srednjoškolaca,ali i u procesu dodatnog obrazovanja u pojedinim oblastima.
Biblioteka je organizator brojnih političkih i književno-naučnih tribina.
Početkom 2008. godine otvorena je i gradska čitaonica koja je sastavni dio
biblioteke i gdje je smješteno 1200 štampanih monografskih i serijskih
publikacija, četiri umrežena računara, periodika te deset naslova dnevnih novina,
časopisa i revija.
Galerija ’96 je novi izložbeni prostor u kome se tokom godine održavaju izložbe,
performansi, promocije knjiga i koncerti.
Prijedor je domaćin brojnih kulturnih manifestacija kao što su Međunarodni festival
horova „ Zlatna vila“ ,Književni susreti na Kozari. Prijedor je jedinstven fenomen,
jer odavde potiče veliki broj akademskih slikara, koji su slavu grada pronijeli širom
svijeta.
OBRAZOVANJE
Prvi oblici organizovanog obrazovnog
procesa datiraju još iz 19. vijeka.
Najznačajnija školska institucija,
prijedorska Gimnazija osnovana je 1923.
godine, a u periodu poslije Drugog
svjetskog rata postojala je i ženska
zanatska škola.
Danas na području opštine radi 12
osnovnih i 6 srednjih škola sa oko 12.000
učenika, a tu su i osnovna i srednja
muzička škola, te specijalna škola za djecu
ometenu urazvoju. Ne treba zaboraviti ni
predškolsku ustanovu Dječiji vrtić
“Radost” gdje svakodnevno boravi preko
500 prijedorskih mališana. Prijedor ima i visokoškolske ustanove, kao što su Viša
medicinska, odnedavno Visoka medicinska škola i Viša poslovna škola, te Rudarski
odsjek Tehnološkog fakulteta iz Banja Luke. Na višim školama i fakultetima u
Republici Srpskoj i Srbiji obrazuje se oko 2.000 studenata.
SPORT
Prve sportske aktivnosti Prijedorčana registrovane su u XIX vijeku, tako da se s
pravom može govoriti o dugoj sportskoj tradiciji i u pojedinačnim i kolektivnim
sportovima.. Od tada pa do današnjih dana slavu i ime Prijedora pronosili su širom
bivše SR BiH i SFRJ fudbaleri, rukometaši, padobranci, karatisti, džudisti, košarkaši,
teniseri, šahisti, bokseri i mnogi drugi zaljubljenici u sport. Danas ima 47 sportskih
klubova.
TURIZAM U PRIJEDORU
Prijedorska opština, smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske,
raspolaže brojnim turističkim potencijalima koji omogućavaju razvoj različitih vidova
turizma.
Priroda je bila blagonaklona prema stanovnicima Prijedora, a dokaz za to je i
krajiška ljepotica Sana na čijoj obali leži grad. Rijeka Sana pruža mogućnosti za
razvoj kupališnog turizma, jer najvećim dijelom ima miran tok, a na području
opštine Prijedor se nalazi i nekoliko mjesta uređenih za kupanje.
Prijedor ima razvijen i planinski turizam, jer ga okružuje pitoma planinska ljepotica
Kozara, čiji je centralni dio od 1967. godine proglašen nacionalnim parkom. Kozara
predstavlja idealno odredište za ljubitelje prirode. Ističe se očuvanim šumskim
kompleksima i svojevrsna je vazdušna banja koja pruža mogućnosti za bavljenje
zimskim sportovima, a Mrakovica, kulturno-istorijski kompleks i memorijalna zona,
jedno je od najomiljenijih izletišta u ovom dijelu Republike Srpske.
Prijedorska opština takođe raspolaže brojnim kulturnim vrijednostima, a sadašnji
nosioci razvoja kulture u opštini Prijedor su: Muzej Kozare, Narodna biblioteka
„Ćirilo i Metodije“, Gradsko pozorište, “Gallery ‘96” , koji se bave proučavanjem i
očuvanjem kulturnog nasljeđa ovog kraja i koja prezentuju kulture i običaje
prisutne na ovom području.
Ono što upotpunjuje turističku ponudu su tradicionalne kulturne, sportske i druge
manfestacije koje se održavaju tokom čitave godine i doprinose prezentaciji
turističkih potencijala Opštine.
Upoznavanje grada je svakako avantura za svakog ko ga posjeti prvi put.
|