TELEFONSKI IMENIK :: INSTITUCIJE :: PRNJAVOR

 

Adresa: Karađorđeva 2
78430 PRNJAVOR
Telefon: 051/660-588, 660-152 (centrala)
663-740 (načelnik)
660-136 (zamjenik načelnika)
663-340 (predsjednik skupštine)
660-340 (centrala SO)
660-701 (sekretar opštine)
660-222 (odjelj. za opštu upravu)
663-003 (odjelj. za finansije)
663-162 (odjelj. za prostorno uređenje)
660-843 (odjelj. za stambeno komunalne poslove)
663.354 (odjelj. za boračko invalidsku zaštitu)
Fax: 051/663-003, 663-740
Web: www.prnjavor.ba
E-mail: opstina@prnjavor.ba
   

Istorija grada
Za prvu polovinu XIX veka, kada je Prnjavor kao naselje postojao, u turskim izvorima nemamo nikakvih podataka ni o imenu ni o postojanju mesta. Podaci o Prnjavoru kao crkvenoj parohiji od 1834. godine postoje u banjalučkom šematizmu.
Znači dileme nema da je naselje Prnjavora postojalo pre 1829. god. Nema dvoumljenja ni u tome da su tada u mestu Prnjavor živele muslimanske i pravoslavne porodice, ali najverovatnije još grupisane i odvojene jedne od drugih po mestu stanovanja. Napomenuli smo da je ovo naselje postojalo još početkom XIX veka. Logično je, da je to naselje moralo imati i svoje ime. Činjenice donekle govore da je ime naselja moglo biti Prnjavor.
Da vidimo koje su to činjenice koje govore u tom smislu? Prvo: za period do 1834 za ovo naselje nije vezano nijedno drugo ime. Drugo: Da crkva nije 1834. godine registrovala ime naselja Prnjavor, Prnjavor bi sigurno još bio u senci zbivanja i o njemu se ne bi znalo da postoji. Dalje, put iz Bosanskog Kobaša i Tešnja išao je preko ovog naselja koje je bilo negdje na sredini tog puta. Put je bio teško prohodan, a karavanima je bio potreban odmor. Potreba za odmor trgovaca i kiridžija navela je nekog, nama nepoznatog čoveka da na pogodnom mestu ovog naselja podigne nekakav nužan, skroman objekat za konačenje ovih.

Možemo pretpostaviti da se taj nepoznati tu sprnjavorio, skućio se sa svojom sirotinjom da bi tu živeo.
Predanje govori, kako su zapisali Đeka Popović i Ljubomir Opačić da je kod Dobre vode postojala zgrada koja je kao han služila za smeštaj putnika, koji su koristili prometni put Bosanskog Kobaša i Tešnja prema Banja Luci i obratno. Prnjavorsko brdo pošto je nešto kasnije naseljeno od Ganine vode, prihvatilo je ime Prnjavor, koje je ozvaničeno u crkvenom životu naselja.
Ova okolnost je išla na ruku pravoslavnoj crkvi, čiji je cilj bio, kako smo već naglasili, da se obnovi crkveni život na ovom području. Naime, u imenu Prnjavor bilo je simbolike značajne za obnovljeni crkveni život na ovom području, koje se u crkvenom smislu vezivalo za davno raseljeni posed, prnjavor manastira Liplja i Stuplja. Možemo reći da je stvoreni Prnjavor postao značajan za crkveni Prnjavor kome je bio život omogućen i u verskom pogledu. Sprnjavoreni Prnjavor i crkveni Prnjavor sticajem okolnosti postali su jedno."

Odlomak iz knjige "Prnjavor i njegova okolina"
autora Zdravka Nedovića  

Nadležnosti načelnika opštine

  • Načelnik opštine zastupa i predstavlja opštinu, nosilac je izvršne vlasti u opštini.
  • Predlaže statut opštine
  • Predlaže odluke i druga opšta akta skupštini
  • Izrađuje nacrt i podnosi skupštini na usvajanje godišnji budžet, godišnji bilans stanja, ekonomski plan, razvojni plan, investicioni program, prostorni i urbanistički plan, i ostale planske i regulatorne dokumente koji se odnose na korišćenje i upravljanje zemljištem, uključujući i korišćenje javnog zemljišta,
  • Obavještava skupštinu o svim pitanjima iz nadležnosti opštine, njenih prava i obaveza,
  • Sprovodi lokalnu politiku u skladu sa odlukama skupštine, izvršava lokalni budžet i obezbjeđuje primjenu odluka i drugih akata skupštine,
  • Izvršava zakone i druge propise Republike i grada čije je izvršenje povjereno opštini,
  • Donosi odluku o osnivanju opštinske administrativne službe
  • Donosi pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta opštinske administrativne službe
  • Donosi plan civilne zaštite opštine i obezbjeđuje njegovu realizaciju
  • Realizuje saradnju opštine sa drugim opštinama , gradovima, međunarodnim i drugim organizacijama, u skladu sa odlukama i zaključcima skupštine opštine i njenih odgovarajućih radnih tijela,
  • Daje saglasnost na statute i druga opšta akta preduzeća i ustanova čiji je osnivač opština
  • Podnosi izvještaje skupštini o svom radu i radu opštinske administrativne službe
  • Pokreće inicijativu da se do odluke nadležnog suda obustavi od izvršenja propis skuštine opštine, opšti i pojedinačni akt, ako smatra da je suprotan Ustavu i zakonu,
  • Zaključuje ugovore u ime opštine, u skladu sa aktima skupštine opštine
  • Rješava u drugom stepenu po žalbi na prvostepena rješenja opštinske administrativne službe, ukoliko za rješavanje nisu nadležni republički organi
  • Odgovoran je zakonitost svih akata koje predlaže skupštini opštine
  • Donosi odluke o raspolaganju novčanim sredstvima na način utvrđen statutom
  • Obavlja druge poslove utvrđene zakonom i statutom opštine


Kultura
Na području opštine Prnjavor nosilac kulturnih aktivnosti je Centar za kulturu Prnjavor. Centar je pravni sljedbenik Narodnog Univerziteta osnovanog 1960.godine. Djelatnost ustanove obuhvata oblast kulture i obrazovanja,a provodi se kroz rad Doma kulture sa amaterizmom u svim sferama, Narodne biblioteke sa izdavaštvom i dodatnih djelatnosti.
Narodna biblioteka ima knjižni fond od 29.970 knjiga od čega u odjeljenju za odrasle ima 22.375 knjiga a u dječijem odjeljenju 7759 knjiga. Pored knjiga na našem jeziku posjeduje i knjige na engleskom, ruskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, češkom, ukrajinskom i drugim jezicima.
CENTAR ZA KULTURU
Osnovan u julu 1995. godine
U okviru Centra za kulturu rade:

  • Dramski studio – ima desetak članova koje predvodi profesorica Brankica Radonjić. Osnovan je u januaru 2003. godine
    Nagrade: nagrada za najbolju predstavu (“Gospođa ministarka”) – Peti festival omladinskih pozorišta Republike Srpske
  • Plesni klub “Ritam” iz Srpca – osnovan u maju 2005. godine
  • Srpsko prosvjetno kulturno društvo “Prosvjeta” - rad je obnovilo 1992. godine. Trenutno broji preko 500 članova. Društvo je do sada organizovalo brojne manifestacije i bilo učesnik velikog broja značajnih kulturnih događaja. Nisu zaobišle ni nagrade i priznanja, od kojih posebno ističemo učešće na Saboru srpskog izvornog narodnog stvaralaštva u Banji Vrućici — Teslić 2003. godine gdje smo proglašeni sveukupnim pobjednikom Sabora. Na svečanoj sjednici Skupštine opštine, povodom Dana opštine – 24. 03. 2005. godine, Društvu je za posebne zasluge u oblasti kulture dodjeljena Povelja opštine sa zlatnim grbom.
  • SKK “Talasi”
  • KPD “Taras Ševčenko”
  • Udruženje Čeha “Češka Beseda” Maćino brdo

Najvažnije godišnje manifestacije Centra za kulturu

  • Novogodišnji program na Trgu srpskih boraca pod pokroviteljstvom opštine
  • Vaskršnji program na Trgu srpskih boraca pod pokroviteljstvom opštine
  • Programi za obilježavanje Dana opštine ( 24. mart)
  • Programi za obilježavanje Dana republike ( 9. januar)
  • Programi za obilježavanje Krsne slave opštine (19. avgust)
  • Opštinska smotra folklora ( u okviru martovskih dana kulture) u saradnji sa SPKD “Prosvjeta”
  • Književni susreti “Svome rodu od Kosova do danas” za Vidovdan (28. juni) u saradnji sa SKK “Talasi” Prnjavor na Vučijaku
  • Republički dječiji festival zabavne muzike “Od snova do stvarnosti” pod pokroviteljstvom opštine


Obrazovanje
Na području opštine Prnjavor djeluje 8 (osam) osnovnih škola u okviru kojih postoje područne škole.

Predškolsko vaspitanje se odvija u okviru Dječijeg vrtića “Naša radost“ i nekoliko privatnih centara za edukaciju predškolske djece.

Srednjoškolsko obrazovanje se odvija u okviru dvije srednje škole i to:
Mješovita srednja škola Prnjavor – tel. 051/660-654
Gimnazija – tel.051/660-795;660-346

U Prnjavoru postoji i Škola za osnovno muzičko obrazovanje gdje se osnovno obrazovanje stiče u klasama: klavir, harmonika, gitara i violina.

Sport
Sportske aktivnosti na području opštine Prnjavor (takmičarske, školske i rekreacione) su organizovani preko Sportskog saveza opštine Prnjavor i škola osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i putem samoorganizovanja građana u okviru klubova.
Sportski savez opštine Prnjavor je osnovan 08. 09. 1999. godine.
Sportski savez Prnjavor obuhvata sledeće klubove:
AK Prnjavor
OK Ukrina
KK Mladost
KK Ipon
KBK Terc
DžK Soko
Tekvon-DO
RK Sloga
ŠK Pošk

Turizam

Banja Kulaši
Ovo lječilište, poznato iz vremena vladavine Austro-Ugarske na ovim prostorima, locirano je oko 14 km jugo-istočno od Prnjavora u istoimenom naselju. Njegova bakteriološki potpuno sterilna voda izrazito je alkalna sa vrijednošću Ph od 11,75. Poseban značaj ima prisustvo radioaktivnih elemenata Ra, Rn i urana usljed kojih je blago radioaktivna (oko 4,5 emona), što je vrlo rijetka pojava koja se može naći kod samo sedam banja u svijetu.
Glavne indikacije su bolesti urinarnog trakta, krvnih sudova, lokomotornog aparata, a vidni rezultati u liječenju psorijaze spadaju u posebnost ove banje.
Trenutno su u toku aktivnosti na renoviranju pojedinih banjskih objekata, uređenju okoline i izgradnji terena za rekreaciju.

Ergela lipicanera „Vučijak“
Osnovana je 1947. godine, predstavlja ogranak slovenačke ergele u Lipicama i spada u red najpoznatijih ergela iz vremena bivše Jugoslavije. U njoj egzistira pedesetak grla, a ono što je posebno interesantno je to da od ukupno deset linija rasplodnih konja, koliko je poznato u svijetu, u ovoj ergeli boravi pet: Siglari, Pluto, Favori, Maestro i Konverzano. Neke od njih ne postoje više u matičnoj ergeli u Lipicama, a rijetke su i u svijetu.
Opština Prnjavor nedavno je otkupila 10 % dionica ovog preduzeća pa sada zajedno sa Vladom Republike Srpske predstavlja većinskog vlasnika.
Nakon formiranja upravljačke strukture, što se očekuje ubrzo, i renoviranja objekata, planirano je ponovno oživljavanje nekadašnjih aktivnosti:
škole jahanja, trke konja, te vožnje kočijama.

Sportsko ribolovno društvo Prnjavor
Osnovano je daleke 1956. godine.
Zahvaljujući rijeci Ukrini i riječici Vijaci, te brojnim «staračama», koje su nastale zbog promjena toka ovih rijeka, u Prnjavoru je ribolov uvijek imao mnogo poklonika. Ekspanzija ribolova, kao rekreacijskog sporta i uopšte mogućnosti druženja ljudi sa prirodom, zabilježena je izgradnjom ribnjaka, početkom sedamdesetih godina i podizanjem brane u gornjem toku riječice Vijake 1976. godine, kada je napravljeno vještačko akumulaciono jezero. Prnjavorski ribnjaci davali su dodatne mogućnosti poribljavanja svih vodenih površina, a jezero Drenova, kao izolovan eko sistem, sa velikom površinom i količinom vode, postao je najperspektivnije mjesto za razvoj sportskog ribolova. Rijeka Ukrina, koja kroz opštinu Prnjavor protiče u dužini od oko 30 kilometara, takođe je davala izuzetne mogućnosti za bavljenje sportskim ribolovom.

 

 


© Copyright 2003. Sva prava zadržana.
TELEKOM - TELEFONSKI IMENIK
Email: tti@telefonski-imenik.com