TELEFONSKI IMENIK :: INSTITUCIJE :: UGLJEVIK

 

Adresa: Trg Draže Mihajlovića
76330 UGLJEVIK
Telefon: 055/773-773 - Centrala
         771-829 - Sekretarica načelnika
Fax: 055/772-336
Email: opstinau@teol.net
Web: www.opstinaugljevik.net
   

 

Površina Opštine: 165 km2
Nadmorska visina: 120-562 m
Broj mjesnih zajednica: 22
Broj stanovnika: oko 17.000
Broj. polj. domaćinstava: 3925
Poljoprivredno zemljište: 9694,6 ha
Šumsko zemljište: 3449 ha
Neplodno zemljište: 239 ha
Privatni sektor: 12813 ha
Državni sektor: 330 ha


Prirodna bogatstva:
Pored uglja postoje geološke rezerve litotomanijskog krečnjaka koje se procjenjuju na oko 200 miliona tona. Zaliha kalcita se procjenjuje na oko 6 miliona tona, zatim građevinski kamen, a u Donjoj Trnovi nalaze se zalihe betonita i kaolinske gline. U naselju Gornja Krćina postoji nekoliko izvora mineralne vode koja je po hemijskom sastavu slična vodi u Banji Vrućici.
Moguća je proizvodnja karbona koji bi se koristio u proizvodnji stočne hrane i sl.

Položaj:
Opština Ugljevik smještena je na istočnom majevičkom pobrđu, u živopisnom krajoliku, tamo gdje ova čudesna i lijepa planina počinje spuštati svoje strane ka ravnoj Semberiji. Središte Opštine je grad Ugljevik, najosunčanije moderno uređeno naselje u Republici Srpskoj.
Ugljevik je dobio ime po uglju koji se počeo kopati u njedrima pitome Majevice, tačno prije stotinu godina. Opština Ugljevik se na istoku i sjeveru graniči sa Opštinom Bijeljina, sa Loparama na zapadu i Zvornikom na jugu u Republici Srpskoj, te jednim dijelom na jugu sa Opštinom Teočak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ugljevički kraj ide širokim putem u bolju budućnost. To mu najprije omogućuju njedra rodne planine koja kriju neizmjerno rudno bogatstvo, zatim giganti u razvoju, "Rudnik i Termoelektrana", ostala privredna i društvena preduzeća i na kraju samo podneblje.
Centar ove Opštine i cijelog kraja bio je u selu Zabrđu, a 1941. godine prebačen je u rudarsko naselje Ugljevik. 1980. godine počinje gradnja sadašnjeg Ugljevika u dolini rječice Janje, između Zabrđa, sela Ugljevika i Bogutova Sela, zbog potreba širenja površinskog kopa rudnika i izgradnje termoelektrane. Tada je počelo kompletno preseljenje Starog Ugljevika na današnju lokaciju.
Područje Opštine čini 21 naseljeno mjesto, i to: Atmačići, Janjari, Donja Krćina, Gornja Krćina, Glinje, Gornja Trnova, Donja Trnova, Bogutovo Selo, Mukat-Stankovići, Sarije, Ravno Polje, Mezgraja, Maleševci, Korenita, Srednja Trnova, Stari Ugljevik, Ugljevik Selo, Ugljevička Obrijež, Zabrđe, Ugljevik i Tutnjevac.
U protekloj deceniji duhovnost na ovim podučjima dobija svoje pravo mjesto u životu ljudi. Na području Opštine postoje pravoslavni hramovi u Donjem Zabrđu, Gornjem Zabrđu, Tutnjevcu, Ugljeviku, Ugljevičkoj Obriježi i Starom Ugljeviku. Najljepši hram je u Ugljeviku, posvećen zaštitnici grada i Opštine, Svetoj prepodobnoj majci Paraskevi – Svetoj Petki. Hram je građen u duhu srpskog graditeljstva i dominira naseljem.


Zgrada opštine


Hram sv. Petke
Institucije:
1. CENTAR ZA SOCIJALNI RAD
2. CRVENI KRST RS - OO UGLJEVIK
3. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE RS – FILIJALA BIJELJINA BIRO UGLJEVIK
4. PROFESIONALNA TERITORIJALNA VATROGASNA JEDINICA
5. NARODNA BIBLIOTEKA
6. DJEČIJI VRTIĆ „DUŠKO RADOVIĆ“ UGLJEVIK

Narodna biblioteka

Dom kulture

 

Klubovi koji rade na području Opštine :

  1. FUDBALSKI KLUB „RUDAR“ UGLJEVIK
  2. KOŠARKAŠKI KLUB „RUDAR“ UGLJEVIK
  3. KARATE KLUB „RUDAR“ UGLJEVIK
  4. ŠAHOVSKI KLUB „RUDAR“ UGLJEVIK
  5. ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB „RUDAR“
  6. UGLJEVIK
  7. KUGLAŠKI KLUB „RUDAR“ UGLJEVIK
  8. DŽUDO KLUB „RUDAR“ UGLJEVIK

KK Rudar
  1. FK „HAJDUK“ MEZGRAJA
  2. FK „PARTIZAN“ DONJA TRNOVA
  3. FK „MAJEVICA“ DONJE ZABRĐE
  4. FK „STRIJELAC“ TUTNJEVAC
  5. FK „BORAC“ UGLJEVIČKA OBRIJEŽ
  6. FK „BUDUĆNOST“ RAVNO POLJE
  7. FK „MLADOST“ BOGUTOVO SELO
  8. FK „PROLETER“ UGLJEVIK SELO
  9. FK „GRANIČAR“ KORENITA

FK Rudar

Aktivno je uključeno preko 2000 sportista svrstanih u selekcije pjetlića, pionira, kadeta, juniora, seniora kao i polaznika škola fudbala, košarke, odbojke ikaratea.
Klubovi sa našeg područja takmiče se u ligama RS, BiH, a aktivno sarađuju i učestvuju na takmičenjima širom svijeta kao i sa ekipama iz Srbije.

Stanovništvo:
Prema poslednjim procjenama, na području opštine živi oko 17 hiljada stanovnika, od čega u urbaniom dijelu 4 750 ljudi. Oko 75 odsto stanovništva živi u selima.

Nacionalna struktra:
Nacionalna struktura nekada
Do izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, u Ugljeviku je živjeo 25 641 stanovnik, od čega je Srba bilo 14 401 (56,20%), muslimana 10 402 (40,60 %). Ostalih 3,2 % sačinjavali su Hrvati i oni koji su se na poslednjem popisu izjasnili kao Jugosloveni i ostali.
Nacionalna struktura sada
Potpisivanjem Mirovnog sporazuma u Dejtonu i završetkom rata u BiH, predratno ugljevičko mjesto Teočak, naseljeno isključivo Bošnjacima, teritorijalno je pripalo Federaciji BiH.
Tako je, osim što je smanjena površina opštine Ugljevik, smanjen je broj i promijenjena nacionalna struktura stanovništva ove opštine. Prema poslednjim procjenama, u opštini Ugljevik živi 15 700 Srba (92,40 %), 1 228 Bošnjaka (7,2 %), 10 Hrvata (0,1 %) i 58 ostalih (0,3 %) stanovnika.

Školstvo:
Na području Opštine Ugljevik postoji jedna srednja i tri osnovne škole sa jedanaest područnih škola.
Prema upisu u Školsku 2006/07. godinu, srednju školu pohađa 710, a osnovnu ukupno 1740 đaka.

Ugljevik kroz istoriju:
Više arheoloških lokaliteta ukazuju da je prostor Ugljevika bio nastanjen i u dalekoj prošlosti.
Srednjovjekovni nadgrobni kameni spomenici (stećci) na pet lokacija, rimska utvrđenja u selima Tutnjevac i Mezgraja (Jablan grad), te lokalitet na brdu Baljak u Bogutovom selu, gdje je nađen starogrči novčić, potvrđuju da je područje današnjeg Ugljevika bilo nastanjeno u dalekoj prošlosti. Cio srednji vijek u ovom kraju obilježen je stalnom promjenom vlasti. Smjenjivali su se ugarski kraljevi, srpski despoti i bosanski vladari. Naziv Ugljevik prvi put se u pisanim dokumentima pominje u turskom popisu 1533. godine. Ime je dobio po površinskom uglju, čija je organizovana proizvodnja počela tek 1899. godine, pod vladavinom Austrougarske monarhije. Do izbijanja Drugog svjetskog rata, centar opštine bio je u selu Zabrđe, kako se i opština zvala. Godine 1941. sjedište opštine preneseno je u rudarsko naselje Ugljevik, današnji Stari Ugljevik.
Planovima o izgradnji termoelektrane i proširenjem rudnika radi povećanja proizvodnje uglja za potrebe proizvodnje struje, nazirao se i nestanak Starog Ugljevika.
Samo pet kilometara dalje, u ravnici blizu rijeke Janje, 80-tih godina prošloga vijeka počela je izgradnja novog Ugljevika, gdje su preseljena kompletna sela i zaseoci koji su se nalazili u djelokrugu novog rudnika. Tako je, po treći put, preseljen i administrativni centar opštine.

Sadašnjost i budućnost Ugljevika:
Vizija razvoja Opštine Ugljevik i dalje uključuje razvoj baziran na proizvodnji uglja i električne energije, odnosno povećanju kapaciteta ,,Ugljevika“. Skoro sva privreda oslonjena je na ovog elektroenergetskog giganta, u kojem je zaposleno 1 700 radnika, što je 10 odsto ukupnog stanovništva ove opštine.
Postojeći nivo rada ovog preduzeća obezbjeđuje opstanak, dok bi izgradnja druge faze omogućila ogroman razvoj ove lokalne zajednice u smislu povećanja ekonomske stabilnosti i društvenog standarda. Zato se s pravom može reći da je Rudnik i termoelektrana ,,Ugljevik“ prošlost, sadašnjost i budućnost ove podmajevičke opštine.

 

 


© Copyright 2003. Sva prava zadržana.
TELEKOM - TELEFONSKI IMENIK
Email: tti@telefonski-imenik.com